147 - Ivo Andrić
Notes de l’épisode
🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/
🎁 Naručene proizvode šaljemo nedeljno, kurirskom službom
Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast
U biografiju Ive Andrića stalo je dovoljno istorije za nekoliko života. Rođen u Travniku, odrastao uz most u Višegradu, školovan u Sarajevu, Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, Andrić je još kao gimnazijalac pripadao pokretu Mlada Bosna. Posle Sarajevskog atentata uhapšen je u talasu progona južnoslovenske omladine i kao politički zatvorenik prošao mariborsku tamnicu, konfinaciju i godine bolesti.
Nekadašnji zatočenik Austrougarske potom postaje diplomata nove jugoslovenske države. Služba ga vodi od Vatikana i Bukurešta do Pariza, Madrida, Brisela i Ženeve, dok u evropskim bibliotekama i arhivima prikuplja građu koja će kasnije ući u njegove pripovetke i romane. Vrhunac njegove diplomatske karijere dolazi 1939. godine, kada je imenovan za poslanika Kraljevine Jugoslavije u Berlinu i akreditive predaje Adolfu Hitleru.
U martu 1941. godine, pošto je već tražio da ude razrešen dužnosti, Andrić kao zvanični predstavnik prisustvuje potpisivanju Trojnog pakta. Posle Aprilskog rata vraća se u okupirani Beograd, odbija da prima penziju, ne potpisuje Apel srpskom narodu i traži da se njegove pripovetke ne objavljuju dok narod strada. U povučenosti jedne sobe u Prizrenskoj ulici nastaju tri velika romana koja će 1945. godine biti objavljena jedan za drugim: "Na Drini ćuprija“, "Travnička hronika“ i "Gospođica“.
Kod Andrića istorija deluje kao pritisak na ljudske sudbine. Carevine se smenjuju, granice pomeraju, vlasti menjaju jezike i zastave, dok ljudi pokušavaju da prežive među strahovima, nasiljem, verom, ćutanjem i sitnim oblicima otpora. Njegovi mostovi, kasabe, zatvori, konzuli i veziri pripadaju prošlosti, ali pitanja koja postavljaju ostaju neprijatno savremena.
Kako su detinjstvo u Višegradu, iskustvo političkog zatvorenika i diplomatska služba oblikovali Andrićev pogled na čoveka i istoriju? Koliko je arhivska građa uticala na "Travničku hroniku“? Šta most predstavlja u svetu u kojem se oko njega smenjuju države, vojske i gospodari? I kako je pisac sa Balkana 1961. godine stigao do Nobelove nagrade za književnost?
O životu, vremenu i delu Ive Andrića razgovaraju istoričar Nikola Đukić i istoričarka umetnosti dr Jovana Milovanović.