Povijest četvrtkom
- Épisodes
- 139
- Parution
- hebdomadaire
- Dernier épisode
- 12 Nov 2026
À propos du podcast
Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?
Épisodes 139
Povijest četvrtkom: Brasilia, II. dio
Navodno se njegova lokacija objavila svećeniku u snu. Od 1891. njegova gradnja bila je ustavna obaveza, ali desetljećima nitko se nije usuđivao početi tu gradnju. Kada je konačno tek izabrani predsjednik …
Notes de l’épisode
Navodno se njegova lokacija objavila svećeniku u snu. Od 1891. njegova gradnja bila je ustavna obaveza, ali desetljećima nitko se nije usuđivao početi tu gradnju. Kada je konačno tek izabrani predsjednik odlučio ispuniti ustavnu obavezu, za mjesto gradnje odabrano je u sušno područje, lako dostupnom samo zrakom, koje nije sadržavalo ništa osim zakržljale vegetacije, crvene gline i nekoliko jaguara. Mnogi su očekivali da taj pothvat neslavno propade. Ali, pod vodstvom tog predsjednika taj je grad sagrađen za samo 41 mjesec. O kojem je to gradu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Brasilia, I. dio
Navodno se njegova lokacija objavila svećeniku u snu. Od 1891. njegova gradnja bila je ustavna obaveza, ali desetljećima nitko se nije usuđivao početi tu gradnju. Kada je konačno tek izabrani predsjednik …
Notes de l’épisode
Navodno se njegova lokacija objavila svećeniku u snu. Od 1891. njegova gradnja bila je ustavna obaveza, ali desetljećima nitko se nije usuđivao početi tu gradnju. Kada je konačno tek izabrani predsjednik odlučio ispuniti ustavnu obavezu, za mjesto gradnje odabrano je u sušno područje, lako dostupnom samo zrakom, koje nije sadržavalo ništa osim zakržljale vegetacije, crvene gline i nekoliko jaguara. Mnogi su očekivali da taj pothvat neslavno propade. Ali, pod vodstvom tog predsjednika taj je grad sagrađen za samo 41 mjesec. O kojem je to gradu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Ratovi za naftu, III. dio
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo …
Notes de l’épisode
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo žute do tamnosmeđe boje. Ima poseban miris i po kemijskom sastavu je smjesa uglavnom ugljikovodika. Prvi je put čovjek njezino postojanje zapisao prije približno 4 000 godina. Zadnje stotinjak godina ona određuje naš život. Zbog nje se dijeli svijet, prekrajaju granice i vode ratovi. O kojoj je tekućini riječ i zašto je ona tako vrijedna da su države zbog nje spremne ratovati? To su teme Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Ratovi za naftu, II. dio
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo …
Notes de l’épisode
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo žute do tamnosmeđe boje. Ima poseban miris i po kemijskom sastavu je smjesa uglavnom ugljikovodika. Prvi je put čovjek njezino postojanje zapisao prije približno 4 000 godina. Zadnje stotinjak godina ona određuje naš život. Zbog nje se dijeli svijet, prekrajaju granice i vode ratovi. O kojoj je tekućini riječ i zašto je ona tako vrijedna da su države zbog nje spremne ratovati? To su teme Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Ratovi za naftu, I. dio
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo …
Notes de l’épisode
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo žute do tamnosmeđe boje. Ima poseban miris i po kemijskom sastavu je smjesa uglavnom ugljikovodika. Prvi je put čovjek njezino postojanje zapisao prije približno 4 000 godina. Zadnje stotinjak godina ona određuje naš život. Zbog nje se dijeli svijet, prekrajaju granice i vode ratovi. O kojoj je tekućini riječ i zašto je ona tako vrijedna da su države zbog nje spremne ratovati? To su teme Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Križari na istoku Europe, II. dio
Obično se kao godina njihovog početka uzima 1147. kada je Bernard od Clairvauxa u jednom pismu napisao: „ili će se preobratiti ili će biti izbrisani“. Četrdesetak godina prije pisar magdeburškog nadbiskupa …
Notes de l’épisode
Obično se kao godina njihovog početka uzima 1147. kada je Bernard od Clairvauxa u jednom pismu napisao: „ili će se preobratiti ili će biti izbrisani“. Četrdesetak godina prije pisar magdeburškog nadbiskupa pozvao je Sase, Francuze, Lotarinžane i Flandrijce: „ovo je vaša prigoda da spasite duše svoje i, ako to želite, steknete najbolju zemlju da na njoj živite“. Ovakvi su pozivi obično do tada upućivani kako bi se Sveta zemlja preotela od muslimana. Sada su crkveni ljudi takve pozive upućivali kako bi se križarski pohodi proširili po istoku Europe. Zašto se križarski pokret okrenuo prema Europi? Kako su i zašto križari ratovali na tom istoku? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Križari na istoku Europe, I. dio
Obično se kao godina njihovog početka uzima 1147. kada je Bernard od Clairvauxa u jednom pismu napisao: „ili će se preobratiti ili će biti izbrisani“. Četrdesetak godina prije pisar magdeburškog nadbiskupa …
Notes de l’épisode
Obično se kao godina njihovog početka uzima 1147. kada je Bernard od Clairvauxa u jednom pismu napisao: „ili će se preobratiti ili će biti izbrisani“. Četrdesetak godina prije pisar magdeburškog nadbiskupa pozvao je Sase, Francuze, Lotarinžane i Flandrijce: „ovo je vaša prigoda da spasite duše svoje i, ako to želite, steknete najbolju zemlju da na njoj živite“. Ovakvi su pozivi obično do tada upućivani kako bi se Sveta zemlja preotela od muslimana. Sada su crkveni ljudi takve pozive upućivali kako bi se križarski pohodi proširili po istoku Europe. Zašto se križarski pokret okrenuo prema Europi? Kako su i zašto križari ratovali na tom istoku? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Slučaj Heidegger, III. dio
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput …
Notes de l’épisode
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput vihora. Taj „tajni kralj filozofije” je na iznenađenje mnogih nakon dolaska nacista na vlast prihvatio da bude izabran za rektora sveučilišta u Freiburgu,. Godinu dana dugi staž rektora i danas izaziva pažnju. Tko je taj tajni kralj filozofije? Kako je moguće da takva osoba pristane biti rektor koji će na sveučilištu provoditi politiku nacističkog režima? Je li taj tajni kralj filozofije ikada pokušao opravdati taj rektorat? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Slučaj Heidegger, II. dio
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput …
Notes de l’épisode
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput vihora. Taj „tajni kralj filozofije” je na iznenađenje mnogih nakon dolaska nacista na vlast prihvatio da bude izabran za rektora sveučilišta u Freiburgu,. Godinu dana dugi staž rektora i danas izaziva pažnju. Tko je taj tajni kralj filozofije? Kako je moguće da takva osoba pristane biti rektor koji će na sveučilištu provoditi politiku nacističkog režima? Je li taj tajni kralj filozofije ikada pokušao opravdati taj rektorat? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Slučaj Heidegger, I. dio
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput …
Notes de l’épisode
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput vihora. Taj „tajni kralj filozofije” je na iznenađenje mnogih nakon dolaska nacista na vlast prihvatio da bude izabran za rektora sveučilišta u Freiburgu,. Godinu dana dugi staž rektora i danas izaziva pažnju. Tko je taj tajni kralj filozofije? Kako je moguće da takva osoba pristane biti rektor koji će na sveučilištu provoditi politiku nacističkog režima? Je li taj tajni kralj filozofije ikada pokušao opravdati taj rektorat? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Cezar
Njegova je obitelj tvrdila da vuče podrijetlo od boginje Venere, a on se ipak odlučio u politici zastupati plebs. Usprkos tome što ga je mučila epilepsija, sa svojim odanim legijama pobjedonosno je ratovao na …
Notes de l’épisode
Njegova je obitelj tvrdila da vuče podrijetlo od boginje Venere, a on se ipak odlučio u politici zastupati plebs. Usprkos tome što ga je mučila epilepsija, sa svojim odanim legijama pobjedonosno je ratovao na zapadu i istoku Europe, Bliskom istoku i Africi. Bio je političar i vojnik, ali imao je i sjajan dar za pisanje. Iz njegovih se djela i danas uči latinski jezik. Za njega se uistinu može reći da je nepovratno promijenio povijest. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Carlos
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o Carlosu zvanom Šakal, jednom od najzloglasnijih i najopasniji terorista druge polovine 20. stoljeća.Povijest četvrtkom: Država blagostanja, II. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o stvaranju i rastvaranju britanske države blagostanja.Povijest četvrtkom: Država blagostanja, I. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o stvaranju i rastvaranju britanske države blagostanja.Povijest četvrtkom: Dionizije
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022.. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije bio nam je sugovornik u emisiji o …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022.. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije bio nam je sugovornik u emisiji o Dioniziju, čovjeku koji je počeo kao pisar, a umro kao najmoćniji tiranin grčkog svijeta.Povijest četvrtkom: Sukob Staljina i Tita, II. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je započeo 28. lipnja 1948. objavom rezolucije Informbiroa O stanju u KP Jugoslavije.Povijest četvrtkom: Sukob Staljina i Tita, I. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je započeo 28. lipnja 1948. objavom rezolucije Informbiroa O stanju u KP Jugoslavije.Povijest četvrtkom: Japanska crvena armija
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio je sugovornik u …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio je sugovornik u emisiji o Japanskoj crvenoj armiji, terorističkoj skupini koja je izvela neke od najubojitijih terorističkih napada u 70-tim godinama 20. stoljeća.Povijest četvrtkom: Samuraji
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U kolovozu 2010. godine preminuo je matematičar, pjesnik i prevoditelj Vladimir Devide. Taj vrsni poznavatelj Japana bio je …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U kolovozu 2010. godine preminuo je matematičar, pjesnik i prevoditelj Vladimir Devide. Taj vrsni poznavatelj Japana bio je sugovornik u emisiji o jedinstvenoj vojničkoj kasti-japanskim samurajima.Povijest četvrtkom: Povijest Venecije, II. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u emisiji o gradu koji je počeo kao naselje izbjeglica u močvari i uzdigao se do gospodara Sredozemlja. Kako se to naselje izbjeglica uzdiglo u Presvijetlu Mletačku Republiku poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Povijest Venecije, I. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u …
Notes de l’épisode
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u emisiji o gradu koji je počeo kao naselje izbjeglica u močvari i uzdigao se do gospodara Sredozemlja. Kako se to naselje izbjeglica uzdiglo u Presvijetlu Mletačku Republiku poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Panamski kanal, II. dio
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj …
Notes de l’épisode
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisvojile su teritorij na kojemu su gradile. Namjeravale su taj teritorij držati trajno, ali su ga 1997. ipak predale zemlji od koje su ga oduzeli. O kojoj je to gradnji riječ? Kako se ona gradila i kakve je međunarodne probleme stvorila i još stvara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Panamski kanal, I. dio
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj …
Notes de l’épisode
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisvojile su teritorij na kojemu su gradile. Namjeravale su taj teritorij držati trajno, ali su ga 1997. ipak predale zemlji od koje su ga oduzeli. O kojoj je to gradnji riječ? Kako se ona gradila i kakve je međunarodne probleme stvorila i još stvara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Prva intifada, II. dio
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna …
Notes de l’épisode
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ubijen ubio je šest izraelskih vojnika. Taj pripadnik Narodne fronte postao je heroj u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Palestinci su na okupiranim teritorijima izazivali izraelske vojnike povicima 6:1, pojavili su se i grafiti s tim rezultatom. Dva tjedna nakon toga, u prosincu 1987. prvo je eksplodirao Pojas Gaze, onda i Zapadna obala. Što se tada dogodilo poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Prva intifada, I. dio
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna …
Notes de l’épisode
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ubijen ubio je šest izraelskih vojnika. Taj pripadnik Narodne fronte postao je heroj u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Palestinci su na okupiranim teritorijima izazivali izraelske vojnike povicima 6:1, pojavili su se i grafiti s tim rezultatom. Dva tjedna nakon toga, u prosincu 1987. prvo je eksplodirao Pojas Gaze, onda i Zapadna obala. Što se tada dogodilo poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Operacija Konjićev skok, II. dio
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih …
Notes de l’épisode
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Operacija Konjićev skok, I. dio
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih …
Notes de l’épisode
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, IV. dio
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog …
Notes de l’épisode
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, III. dio
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog …
Notes de l’épisode
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, II. dio
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog …
Notes de l’épisode
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Voici les 40 derniers épisodes sur 139. Les épisodes plus anciens se trouvent dans le flux du podcast.
Podcasts similaires
Plus de podcasts : Histoire
C’est votre podcast ?
Confirmez-le avec une entrée dans votre flux : vous recevez ici un code, vous l’ajoutez comme podcast:txt dans le canal de votre flux, et nous le vérifions. Votre podcast apparaît ensuite comme « vérifié » sur SoundNode.