Saltar al contenido

Kako su evolucija mozga i društveni život doveli do pojave morala? | Biljana Stojković | Agelast 347

26 de julio de 2026 · 3 h 30 min

Notas del episodio

Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/

Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelast
Jednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcast
Kripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7w
ETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167
FB: https://www.facebook.com/galebnikacevic
Instagram: https://www.instagram.com/agelast_/
Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev

Od prvih hominina koji su hodali uspravno do čoveka kakav danas postoji, ljudski mozak se utrostručio.

Ovo uvećanje je rezultat složenog spleta faktora: od prelaska na mesnu ishranu i termičke obrade hrane koja je oslobodila ogromne količine energije, pa do života u sve složenijim zajednicama u kojima je preživljavanje zahtevalo sve veću kogniciju.

Jedan od ključnih mehanizama bila je neotenija, usporavanje razvića mozga koje je rezultat svega nekoliko genetičkih promena, među kojima i jedna duplikacija gena pre oko 2,5 miliona godina koja je usporila migraciju i time omogućila nakupljanje većeg broja neurona, što je dovelo do formiranja složenijeg neokorteksa.

Mozak nije evoluirao sam, već se menjao zajedno sa fizionomijom, ishranom i načinom života ljudi. Uspravni hod je suzio karlicu, a rast mozga uslovio je povećanje lobanje, što je porođaj pomerilo u raniju fazu sa nedovršenim razvojem mozga da bi uopšte prošla kroz porođajni kanal. Ovo je ljudsku novorođenčad učinilo bespomoćnijom od bilo kojeg drugog primata. Vatra i kuvanje su nam omogućili da preživimo sa crevima predugačkim za mesojeda, a apstraktno mišljenje da izgradimo moral i velika, složena društva.

O evoluciji čoveka, istoriji evolucione ideje od starih Grka do moderne genetike, o esencijalizmu i njegovoj povezanosti sa naučnim rasizmom i diskriminacijom, o ukrštanju ljudi sa neandertalcima i Denisovcima, nastanku morala i pitanju da li smo zarobljeni sopstvenim genima ili slobodni da osmislimo društvo kakvo poželimo — u novoj epizodi podkasta razgovaramo sa prof. dr Biljanom Stojković.

Biljana Stojković je redovna profesorka na Katedri za genetiku i evoluciju Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na istom fakultetu, a od 1996. godine učestvuje u naučnim projektima iz oblasti evolucione biologije. Na Institutu za biološka istraživanja vodi Laboratoriju za eksperimentalnu evoluciju, koju je nasledila od svog profesora i u kojoj se već četrdeset godina prati evolucija populacije pasuljevog žiška. Autorka je knjiga „Darvinijana: vodič kroz evolucionu biologiju" i „Od molekula do organizma: molekularna i fenotipska evolucija".

Instagram:

Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/

Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Audio: Marko Ignjatović

Instagram:

Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/

Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_

Todos los episodios de Agelast podcast

Ajustes

Visualización

Idioma

Determina qué emisoras ves primero en la página de inicio.

Historial

Las emisoras y episodios escuchados recientemente y tus últimas búsquedas solo se guardan en este navegador.

Avisos

Un breve aviso cuando un pódcast que sigues tiene un episodio nuevo. Puedes desactivar pódcast concretos con la campana de su página.

Cuenta

Guarda tus favoritos: en la app y en la web.

Atajos de teclado

/
Abrir búsqueda
Espacio
Reproducir o pausar
← →
En el reproductor: 15 s atrás, 30 s adelante (episodios) · en una fila: siguiente tarjeta
↑ ↓
En una fila: destino dentro de la tarjeta
Inicio / Fin
En una fila: primera o última tarjeta
Esc
Cerrar ventana o menú
?
Este resumen
Reproduciendo ahora

Ir a la emisora

A continuación

    Añade episodios con «A continuación»: sonarán después del episodio actual.