Skip to content

Kako su evolucija mozga i društveni život doveli do pojave morala? | Biljana Stojković | Agelast 347

July 26, 2026 · 3 h 30 min

Show notes

Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/

Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelast
Jednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcast
Kripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7w
ETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167
FB: https://www.facebook.com/galebnikacevic
Instagram: https://www.instagram.com/agelast_/
Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev

Od prvih hominina koji su hodali uspravno do čoveka kakav danas postoji, ljudski mozak se utrostručio.

Ovo uvećanje je rezultat složenog spleta faktora: od prelaska na mesnu ishranu i termičke obrade hrane koja je oslobodila ogromne količine energije, pa do života u sve složenijim zajednicama u kojima je preživljavanje zahtevalo sve veću kogniciju.

Jedan od ključnih mehanizama bila je neotenija, usporavanje razvića mozga koje je rezultat svega nekoliko genetičkih promena, među kojima i jedna duplikacija gena pre oko 2,5 miliona godina koja je usporila migraciju i time omogućila nakupljanje većeg broja neurona, što je dovelo do formiranja složenijeg neokorteksa.

Mozak nije evoluirao sam, već se menjao zajedno sa fizionomijom, ishranom i načinom života ljudi. Uspravni hod je suzio karlicu, a rast mozga uslovio je povećanje lobanje, što je porođaj pomerilo u raniju fazu sa nedovršenim razvojem mozga da bi uopšte prošla kroz porođajni kanal. Ovo je ljudsku novorođenčad učinilo bespomoćnijom od bilo kojeg drugog primata. Vatra i kuvanje su nam omogućili da preživimo sa crevima predugačkim za mesojeda, a apstraktno mišljenje da izgradimo moral i velika, složena društva.

O evoluciji čoveka, istoriji evolucione ideje od starih Grka do moderne genetike, o esencijalizmu i njegovoj povezanosti sa naučnim rasizmom i diskriminacijom, o ukrštanju ljudi sa neandertalcima i Denisovcima, nastanku morala i pitanju da li smo zarobljeni sopstvenim genima ili slobodni da osmislimo društvo kakvo poželimo — u novoj epizodi podkasta razgovaramo sa prof. dr Biljanom Stojković.

Biljana Stojković je redovna profesorka na Katedri za genetiku i evoluciju Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na istom fakultetu, a od 1996. godine učestvuje u naučnim projektima iz oblasti evolucione biologije. Na Institutu za biološka istraživanja vodi Laboratoriju za eksperimentalnu evoluciju, koju je nasledila od svog profesora i u kojoj se već četrdeset godina prati evolucija populacije pasuljevog žiška. Autorka je knjiga „Darvinijana: vodič kroz evolucionu biologiju" i „Od molekula do organizma: molekularna i fenotipska evolucija".

Instagram:

Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/

Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Audio: Marko Ignjatović

Instagram:

Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/

Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_

All episodes of Agelast podcast

Settings

Display

Language

Decides which stations you see first on the home page.

History

Recently played stations and episodes and your latest searches are only stored in this browser.

Notifications

A short notice when a podcast you follow has a new episode. Turn off single podcasts with the bell on their page.

Account

Save favorites – in the app and on the website.

Keyboard shortcuts

/
Open search
Space
Play or pause
← →
In the player: back 15 s, forward 30 s (episodes) · in a row: next tile
↑ ↓
In a row: target within the tile
Home / End
In a row: first or last tile
Esc
Close window or menu
?
This overview
Now playing

Go to station page

Play next

    Add episodes with “Play next” – they play after the current episode.